Teresa Albano, bivša službenica za ekonomska pitanja u Uredu koordinatora OSCE-ovih ekonomskih i ekoloških aktivnosti i viša voditeljica projekta E-MINDFUL
Način na koji se medijski pejzaž ubrzano razvijao od pojave interneta je stvorio pojačane tenzije oko vjerodostojnosti aktivnosti vlasti. Prije svega putem medija ljudi dolaze do informacija i dobivaju temelje za kritičko promišljanje i oblikovanje mišljenja o sposobnosti države da donese najadekvatnije odluke. Ipak, u vrijeme kada ljudi više nego ikad do sad imaju informacije na dohvat ruke, sve je teže pronaći pouzdane informacije utemeljene na činjenicama.
Sjevernoamerički autor Ralph Keyes već je 2004. godine, skovavši termin “postistina”, konceptualizirao novonastali, a danas konsolidirani fenomen namjerne manipulacije informacijama i činjenicama, koji se u duhu prikazuje istinitim i istinitijim od same istine. Iako je 1992. godine Steve Tesich već govorio o “post-istini” kada je pisao o skandalu Watergate i ratu u Iraku, danas društveni mediji pružaju okruženje posebno sklono pogrešnom predstavljanju činjenica, pa čak i potpuno izmišljenom sadržaju.
U tako otvorenom i dinamičnom virtuelnom okruženju, razlika između proizvođača i potrošača informacija postaje sve nejasnija. Kako je svako u poziciji da objašnjava i dijeli informacije, vijesti se sve više tretiraju kao proizvod koji se prodaje prema ukusu publike. Neizbježna posljedica je da profesionalni novinari i urednici oblikuju vijesti kako bi privukli posjetioce na svoje platforme sa svrhom održavanja poslovanja koje sve više prodaje ono što javnost želi.
Post-istina i migracija
Zbog svoje posebne emocionalne privlačnosti, upravljanje migracijama je područje kreiranja javne politike koje je posebno reaktivno na utjecaj medijskih narativa. Istaknuti događaji kao što je nagli dolazak migranata u Evropu 2015., talibansko preuzimanje vlasti u Afganistanu 2021. ili raseljavanje ljudi potaknuto ratom u Ukrajini, djeluju kao moćni katalizatori pogrešnih informacija i dezinformacija o migrantima. Potreba za privlačenjem publike potiče bujanje provokativnih i uvjerljivih priča o migracijama. Bez obzira na to koliko su te priče utemeljene na činjenicama ili ne, što više ljudi pristupa određenom sadržaju, to se taj sadržaj čini vjerodostojnijim. Ta je dinamika vidljiva u debati o migracijama.
Medijalizacija i politizacija doprinijeli su komunikaciji u “kriznom modu”, koja raspravi o migracijama dodaje alarmantnu konotaciju. Nekoliko glasova koji pokušavaju vratiti dubinu i složenost raspravi često se uguše u masi.
Upravljanje migracijama i povjerenje javnosti
Neposredna posljedica post-istinite, alarmantne komunikacije o migracijama je urušeno povjerenje javnosti u djelovanje vlasti. Nije iznenađujuće da je sve prisutnije pristrasno poimanje migracija kao fenomena kojim se ne može upravljati, što onemogućuje ravnomjerniju raspravu o prikladnim političkim pristupima. To može dovesti do toga da glasači pronađu privlačnost u političarima sa djelomičnim, ako ne i ekstremnim, stavovima o upravljanju migracijama, stvarajući začarani krug sve veće političke panike i ad hoc poteza.
Ipak, uprkos neposrednoj političkoj privlačnosti politika “post istine”, dopustiti da senzacionalizam prevlada nad kreiranjem migracijske politike temeljene na činjenicama mogao bi biti stranputica. Bez obzira na političko opredjeljenje, povjerenje javnosti uključuje onaj nevidljivi faktor prema kojem ljudi, građani i glasači vjeruju u sposobnost njihovih vlada da djeluju prikladno za opće dobro. Visok nivo povjerenja javnosti osigurava otpornost i društvenu koheziju, koji su posebno važni za dobro upravljanje, posebno u vremenima sve izazovnijih geopolitičkih dešavanja. Poboljšanje percepcije pouzdanosti javnih službi u rješavanju novonastalih kriza – posebno složenosti upravljanja migracijama – važni su pokretači povjerenja javnosti u nacionalne vlade.
Projekt E-MINDFUL: komuniciranje o migracijama bez polarizacije
Kroz davanje baze znanja za oblikovanje migracijskih poruka koje mogu imati odjeka kod ciljane publike bez polarizacije, izvještaj o pregledu stanja priostekao iz projekta E-MINDFUL – koji će uskoro biti objavljen – raspravlja o izazovima komuniciranja o migracijama u eri post-istine. Nudeći pregled više elemenata – kontekstualnih i individualnih – koji doprinose oblikovanju stavova prema migrantima, namjera je predložiti načine za poboljšanje komunikacijskih intervencija koje se bave migracijama.
Iako je kreiranje migracijske politike nezahvalan teren, političari snose jasnu odgovornost u održavanju poštenog i dovoljno nijansiranog migracijskog narativa kako bi javnost razumjela pokretače i posljedice političkih odluka. Postavljanje realnih ciljeva upravljanja migracijama uz provođenje reformi od koristi društvu u cjelini ključno je za izgradnju vjerodostojnosti i političkog prostora u kojem svi učetvuju u raspravama o politikama i gdje se objašnjavaju učinjeni kompromisi.
Ne postoji jednostavan način za rješavanje gordijskog čvora kako komunicirati o migraciji u eri post-istine. Međutim, kao dio cjelokupnog okruženja koje proizvodi i koristi informacije, svi mi imamo etičku dužnost smanjiti ‘pozadinsku buku’ koja se stvara u trenutnom medijskom prostoru o ovoj temi, svjesni da je svako od nas dio te buke. Jer jezik nije samo sredstvo za činjenice, brojke, dokazivanja i opovrgavanja, nego i nosilac vrijednosti.
