“Migracije su izraz ljudske težnje za dostojanstvom, sigurnošću i boljom budućnošću. To je dio društvenog tkiva, sastavni dio nas kao ljudske porodice.”

Ban Ki-moon, bivši glavni tajnik UN-a

Radnici migranti doprinose rastu i razvoju zemalja odredišta, kao i zemalja porijekla, posebno putem doznaka i, kada se vrate, zahvaljujući stečenim vještinama. Međunarodna organizacija rada (ILO) procjenjuje da danas u svijetu ima 150 miliona radnika migranata. Ipak, proces migracije podrazumijeva složene izazove. Nedavne krize istaknule su ključnu ulogu koju migranti imaju kao ključni radnici , ali su krize također razotkrile njihovu ranjivost na zdravstvene, ekonomske i socijalne učinke tih kriza. Pandemija COVID-19 imala je razoran učinak na radnike migrante i njihov pristup odgovarajućem poslu. Osim zdravstvene krize, različite restrikcije, uključujući karantene i zatvaranje granica, imale su implikacije na zapošljavanje i uslove zapošljavanja radnika migranata.

Kako bi odgovorila na višestruke izazove procesa migracije, Međunarodna organizacija rada (ILO) istražila je ulogu digitalizacije. Kako digitalna informacijska i komunikacijska tehnologija (ICT) može olakšati sigurnu radnu migraciju i pošteno zapošljavanje? Odakle početi? Kako osigurati da tehnologija donosi stvarne prednosti? Da bismo odgovorili na ova pitanja, moramo bolje razumjeti zašto i kako radnici migranti koriste digitalnu tehnologiju. U tu je svrhu ILO proveo istraživanje koje je uključivalo analizu relevantnih postojećih digitalnih proizvoda¹. Istraživanje je bilo dio ILO-a Inicijativa za pošteno zapošljavanje (FRI) .

Migranti koji su učestvovali u studiji izjavili su da su koristili ICT za prikupljanje širokog spektra informacija vezanih za njihovo putovanje i zaposlenje, uključujući dokumentaciju, podatke o plati, smještaju i ugovorima. Ipak, gotovo polovica (49%) rekla je da nikako ne koristi digitalnu tehnologiju, a glavni razlozi su bili nedostatak znanja o izvorima za konsultacije i uvjerenje da su drugi izvori pouzdaniji. Radnici migranti rangirali su dezinformacije kao najveću zabrinutost povezanu sa korištenjem digitalne tehnologije i rekli da više vjeruju prijateljima, porodici i agencijama za zapošljavanje nego internetskim izvorima.

Ipak, digitalna tehnologija mogla bi promijeniti situaciju, posebno kada je u pitanju zaštita migranata. Broj korisnika online sadržaja diljem svijeta nastavlja rasti, a evolucija ICT-a je bez presedana od početka COVID-19. To je dovelo do novih digitalnih alata, uključujući one namijenjene radnicima migrantima, kao što su aplikacije, web stranice i web portali. ICT dobiva na važnosti, omogućujući migrantima pristup ažurnim informacijama prije i tokom migracije. Radnici migranti mogu imati koristi od pristupa širokom spektru informacija, uključujući uslove rada, relevantne zakone o radu, običaje i kulturu. Pristup informacijama o standardima zapošljavanja, zapošljavanju, te pravima radnika ključan je u njihovoj zaštiti.

Digitalizacija, uključujući proces izdavanja radnih dozvola i viza, globalno je rastući trend. Platforma na jednom mjestu koja integriše informacije može, s jedne strane, pomoći u rješavanju ključnih pitanja za migrante u svakoj fazi migracije i, s druge strane, poboljšati vladin proces prikupljanja podataka o migraciji.

ICT se može koristiti za formalnu i neformalnu procjenu i prepoznavanje stečenih vještina i kompetencija. Migranti koji se vraćaju stječu različite vještine dok rade u inostranstvu ; međutim, rijetko postoje mehanizmi za priznavanje vještina nakon njihovog povratka. Reintegracija migranata povratnika u njihovu zemlju porijekla i na domaće tržište rada može se olakšati identifikacijom i priznavanjem relevantnih vještina migranata.

Osim toga, digitalna tehnologija mogla bi pomoći migrantima u prepoznavanju legitimnih naspram nelegitimnih agencija za zapošljavanje. Zemlje sa obaveznim sistemom licenciranja privatnih agencija za zapošljavanje mogle bi stvoriti javno dostupne registre licenciranih agencija za zapošljavanje. Redovno ažurirani registri omogućili bi migrantima da provjere posjeduju li agencije važeće licence kako bi se olakšalo pronalaženje partnera i zapošljavanje.

Štaviše, nova digitalna rješenja za prijenos sredstava mogla bi doprinijeti smanjenju troškova za radnike migrante, što je uključeno u Agendu za održivi razvoj do 2030. u okviru cilja 10.c SDG-a.

Iako digitalni proizvodi nedvojbeno imaju potencijal učiniti radnu migraciju sigurnijom i efikasnijom, oni ne mogu riješiti mnoge strukturne izazove. Kako bi se digitalna tehnologija maksimalno iskoristila, potrebno ju je integrisati u širi skup radnji koje promoviraju poticajno okruženje za unapređenje vještina, pristup pristojnom radu te sigurnoj i regularnoj migraciji. Bez toga postoji opasnost od daljnje marginalizacije migranata, posebno najranjivijih kategorija, uključujući one sa niskim nivoom pismenosti i malim ili nikakvim pristupom digitalnim tehnologijama i uslugama.

1^ ILO, Korištenje digitalne tehnologije u zapošljavanju radnika migranata