Gđa. Teresa Albano, Službenik za ekonomska pitanja, Viši voditelj projekta E-MINDFUL, OSCE

Pregled i procjena situacije i opcija

U projektu E-MINDFUL, pregled i procjena situacije i opcija pružaju osnovu znanja o prednostima i slabostima informativnih kampanja/obrazovnih programa koji unapređuju doprinos migranata lokalnim društvima. Cilj ove aktivnosti je davanje smjernica Multidisciplinarnim kreativnim državnim grupama (NMCG) koje u šest zemalja uključenih u projekat imaju zadatak da istraže inovativne poruke koje mogu doprijeti do “pokretljive sredine” – dijela javnosti koji je indiferentan ili nesiguran u pogledu svojih osjećaja i mišljenja o migrantima. Ova aktivnost sadrži i doprinos pet stručnjaka – sociologa, semiotičara, kulturalnog antropologa, dizajnera aktivnosti komunikacije i angažmana publike te stručnjaka za bihevioralni marketing – da bi se proširilo razumijevanje faktora koji doprinose oblikovanju stavova ljudi prema migrantima. Analizirane kampanje/obrazovne programe finansira program AMIF (Fond za azil, migracije i integracije) Evropske komisije, Opća uprava za migracije i unutarnje poslove (DG HOME), a implementiraju se u zemljama Evropske unije (EU). OSCE je proširio pregled i procjenu situacije i opcija tako što je uključio i aktivnosti jačanja svijesti, kao i reklame realizovane u zemljama koje primaju migrante na „globalnom sjeveru“, ali izvan EU.

Ključni nalazi

Stavovi prema migrantima se formiraju kao rezultat složene arhitekture individualnih i kontekstualnih faktora. Dok obrazovanje i životna iskustva u ranoj dobi igraju značajnu ulogu u oblikovanju vrijednosti i stavova pojedinaca, sličan ako ne i jači utjecaj imaju kontekstualni faktori, kao što su mišljenja političara ili utjecajnih ljudi u zajednici, posebno virtuelnoj zajednici na društvenim mrežama.

Prema pregledu i procjeni situacije i opcija, priče o migrantima – o „njima“ – se uglavnom formiraju oko sljedećih narativa koji imaju različit prijem ovisno o vrijednostima i svjetonazorima pojedinaca:

Dok narativi formirani oko „sigurnosti“, „ekonomije“, „demografije“ i „humanitarizma“ mogu imati odjek kod „pokretljive sredine“ u smislu pomjeranja prema pozicijama koje su više „za“ ili „protiv“, manje je vjerovatno da će narativ „identitet“ naići na dobar prijem kod osoba sa stavovima koji su više „za“. Preovlađujući narativ se kristalizira oko sljedećih glavnih likova: migrant-žrtva ima odjek kod humanitarnog i demografskog narativa; migrant-heroj ima odjek kod ekonomskog i sigurnosnog narativa; migrant-predator ima odjek kod narativa identiteta i sigurnosti.

Ipak, kad se priča fokusira na nas, a ne na njih, potencijal za odjek kod „pokretljive sredine“ se čini obećavajućim: formati su prilično raznoliki, od reklama do TV serija/filmova. Upotreba paradoksa i humora čini priče privlačnijim, dok se problemi prepoznaju zajedno s pozitivnim stranama i formiraju način pripovijedanja koji je iskren i zanimljiv.

Šta smo naučili iz pregleda i procjene situacije i opcija? Iz analize proizilaze određeni (komunikacijski) „Nedostaci na koje treba pripaziti“:

1. Pripazimo na priču/priče:

Postoji snažna potreba da se ode dalje od “propovijedanja onima koji su već preobraćeni” i da se istraže neočekivani formati i priče umjesto da se fokusira na karakteristike pokretljive sredine koja, kao takva, predstavlja presjek različitih društvenih, kulturalnih i demografskih pokazatelja i zbog tog je previše kompleksna meta u ovom kontekstu. Možda bi bilo korisnije s „ciljane publike“ preći na „stvaranje zajednica“ koje se mogu aktivno uključiti u zajedničko kreiranje sadržaja.

2. Pripazimo na one koji prenose poruke:

Influenseri sve više stiču povjerenje publike, posebno na internetu, umjesto tradicionalnijih komunikatora kao što su novinari štampanih/radijskih/TVmedija. Iako projekat ne može direktno uključiti influensere, postoje lekcije koje se mogu naučiti iz njihovih komunikacijskih strategija, posebno njihove (očigledne) spontanosti i vjerodostojnosti.

3. Pripazimo na format i njegovu rasprostranjivost:

Određene poruke imaju tendenciju odjeka u „zatvorenim“ eko-komorama, posebno – ali ne isključivo – u okruženjima na mreži, što ih čini ranjivijim u pogledu dezinformacija i pogrešnih informacija o emocionalno nabijenim temama poput migracije. Važno je da Kreativne državne grupe osmisle komunikacijske formate na takav način da se mogu „dijeliti“, uključujući i putem različitih platformi i medija.

4. Pripazimo na kompromise:

Ne postoji savršena informativna kampanja. Svaki izbor u komunikaciji podrazumijeva kompromise. Važno je da kompromisi budu eksplicitni u procesu kreiranja. Projekat nudi jedinstvenu priliku za istraživanje i eksperimentiranje u svrhu zajedničkog učenja.

Izvještaj o pregledu i procjeni situacije i opcija je sad spreman za dugotrajni proces uređivanja a radna verzija je na raspolaganju Kreativnim državnim grupama koje su već započele svoj proces zajedničke izrade sadržaja. S nestrpljenjem iščekujemo rezultate njihove senzibilnosti i mašte… Budite u toku.